Neoperativno liječenje diskus hernije – savremeni pristup rehabilitaciji i povratku kvalitetnom životu

Neoperativno liječenje diskus hernije – savremeni pristup rehabilitaciji i povratku kvalitetnom životu

Uvod

Diskus hernija predstavlja jedan od najčešćih problema kičmenog stuba i jedan od najčešćih razloga zbog kojih pacijenti traže pomoć stručnjaka fizikalne medicine i rehabilitacije.

Bol u donjem dijelu leđa, bol koji se širi u nogu ili ruku, trnjenje, osjećaj slabosti i ograničenje svakodnevnih aktivnosti mogu značajno uticati na kvalitet života.

Kod mnogih pacijenata sama dijagnoza izaziva strah. Kada nakon magnetne rezonance dobiju nalaz na kojem piše “diskus hernija”, prvo pitanje često glasi:

“Da li je operacija jedino rješenje?”

Savremeni pristup liječenju pokazuje da odgovor nije uvijek potvrdan.

Kod velikog broja pacijenata koji nemaju ozbiljna neurološka oštećenja ili hitne indikacije, neoperativno liječenje predstavlja prvi korak u procesu oporavka.

Cilj konzervativnog liječenja nije samo trenutno smanjenje bola, već:

  • poboljšanje funkcije kičmenog stuba;
  • smanjenje opterećenja na zahvaćene strukture;
  • vraćanje sigurnosti u pokret;
  • povratak svakodnevnim aktivnostima;
  • smanjenje rizika od ponavljanja tegoba.

U Centru za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Endorfin pristup svakom pacijentu zasniva se na detaljnoj procjeni stanja, pregledu fizijatra, analizi medicinske dokumentacije i izradi individualnog plana rehabilitacije.

Šta je diskus hernija?

Kičmeni stub predstavlja složen sistem kostiju, zglobova, ligamenata, mišića i nervnih struktura koji omogućava stabilnost i pokretljivost tijela.

Između pršljenova nalaze se intervertebralni diskovi. Njihova osnovna funkcija je da rasporede opterećenje i djeluju kao prirodni amortizeri tokom svakodnevnih aktivnosti.

Disk se sastoji od:

  • spoljašnjeg čvrstog fibroznog prstena;
  • unutrašnjeg želatinoznog jezgra.

Tokom života disk prolazi kroz prirodne promjene. Gubi dio svoje elastičnosti, smanjuje se sadržaj vode i postaje osjetljiviji na različita opterećenja.

Kada dođe do oštećenja spoljašnjeg dijela diska, unutrašnji sadržaj može da se pomjeri prema spolja. Ukoliko takva promjena izazove iritaciju ili pritisak na nervne strukture, nastaju simptomi koji se povezuju sa diskus hernijom.

Najčešće se javlja u:

  • slabinskom (lumbalnom) dijelu kičme;
  • vratnom (cervikalnom) dijelu kičme.
Medicinska ilustracija ljudske kičme prikazuje detaljan prikaz problema sa diskushernijom i išijasom. Slika prikazuje pršljenove u plavoj boji sa izraženim diskovima, od kojih su neki označeni u narandžastoj boji kako bi se istakli kao problematični ili oštećeni. Ova vizualizacija omogućuje jasno razumijevanje mjesta gdje diskovi pritiskaju na živčane korijene, što uzrokuje bol i nelagodu tipičnu za išijas.

Zašto nastaje diskus hernija?

Diskus hernija najčešće nastaje kao rezultat kombinacije više faktora.

Najvažniji faktori koji mogu doprinijeti nastanku problema su:

  • prirodne degenerativne promjene povezane sa godinama;
  • dugotrajno nepravilno opterećenje kičme;
  • sjedilački način života;
  • nedovoljna fizička aktivnost;
  • slaba muskulatura trupa;
  • nepravilno podizanje tereta;
  • ponavljajući pokreti na poslu ili u sportu;
  • povećana tjelesna težina;
  • određene genetske predispozicije.

Važno je razumjeti da diskus hernija često nije posljedica jednog pokreta ili jednog događaja. U mnogim slučajevima radi se o procesu koji se razvija postepeno.

Simptomi diskus hernije

Simptomi zavise od mjesta nastanka hernije, njenog odnosa prema nervnim strukturama i individualne reakcije organizma.

Najčešći simptomi su:

  • bol u donjem dijelu leđa;
  • bol u vratu;
  • širenje bola niz nogu (išijas);
  • širenje bola u ruku;
  • trnjenje;
  • osjećaj peckanja;
  • žarenje;
  • slabost mišića;
  • smanjena pokretljivost.

Kod nekih pacijenata bol je dominantan simptom, dok kod drugih više smetaju trnjenje, slabost ili osjećaj nesigurnosti pri pokretu.

Zbog toga je za pravilan izbor terapije neophodno sagledati kompletnu kliničku sliku.

Da li svaka diskus hernija zahtijeva operaciju?

Jedno od najčešćih pitanja pacijenata nakon postavljanja dijagnoze jeste: “Da li moram na operaciju?”

Odgovor zavisi od više faktora i ne može se donijeti samo na osnovu nalaza magnetne rezonance.

Važno je razumjeti da se odluka o liječenju ne donosi prema slici na snimku, već prema ukupnom stanju pacijenta.

Kod procjene se uzimaju u obzir:

  • intenzitet i trajanje bola;
  • prisustvo ili odsustvo neuroloških simptoma;
  • mišićna snaga;
  • funkcija ekstremiteta;
  • uticaj tegoba na svakodnevni život;
  • odgovor na prethodno sprovedene terapijske metode.

Kod velikog broja pacijenata koji nemaju ozbiljna neurološka oštećenja, neoperativni pristup može biti prvi izbor liječenja.

Cilj takvog pristupa je da se kroz pravilno planiranu rehabilitaciju:

  • smanji bol;
  • poboljša pokretljivost;
  • smanji opterećenje na kičmeni segment;
  • ojača muskulatura koja stabilizuje kičmu;
  • pacijent vrati normalnim životnim aktivnostima.

Operativno liječenje ima svoje jasno definisane indikacije, ali sama činjenica da postoji diskus hernija ne znači automatski da je operacija jedino rješenje.

Kada je potrebno hitno reagovati?

Iako se veliki broj problema sa diskus hernijom može liječiti konzervativno, postoje situacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Posebnu pažnju zahtijevaju simptomi kao što su:

  • nagla ili progresivna slabost mišića;
  • gubitak kontrole mokrenja ili stolice;
  • utrnulost u predjelu prepona;
  • naglo pogoršanje neuroloških simptoma.

U ovakvim situacijama pacijent treba što prije da se javi ljekaru radi dalje procjene.

Uloga magnetne rezonance u liječenju diskus hernije

Magnetna rezonanca (MR) predstavlja jednu od najvažnijih dijagnostičkih metoda kada postoji sumnja na promjene na kičmenom stubu.

Ona omogućava detaljan prikaz:

  • intervertebralnih diskova;
  • nervnih struktura;
  • kičmenog kanala;
  • degenerativnih promjena;
  • mjesta i obima hernije.

Međutim, veoma je važno naglasiti:

Nalaz magnetne rezonance mora se posmatrati u kontekstu pacijenta, a ne izolovano.

Kod nekih osoba MR može pokazati promjene koje ne izazivaju nikakve tegobe. Kod drugih, relativno manja promjena može izazvati izražene simptome ukoliko postoji iritacija nerva.

Zbog toga stručni pregled i funkcionalna procjena imaju ključnu ulogu u donošenju odluke o terapiji.

Neoperativno liječenje diskus hernije – savremeni pristup

Neoperativno liječenje diskus hernije predstavlja multidisciplinarni pristup koji ima za cilj da pacijentu omogući oporavak bez hirurškog zahvata kada je to moguće i medicinski opravdano.

Ovakav pristup može uključivati kombinaciju:

  • fizikalne terapije;
  • ciljano odabranih procedura;
  • terapijskih vježbi;
  • edukacije pacijenta;
  • korekcije nepravilnih obrazaca pokreta;
  • postepenog povratka fizičkoj aktivnosti.

Najvažniji princip savremene rehabilitacije jeste individualizacija.

Ne postoji jedna terapija koja je idealna za svakog pacijenta.

Dobar program rehabilitacije mora uzeti u obzir:

  • godine pacijenta;
  • fizičku aktivnost;
  • prirodu posla;
  • trajanje simptoma;
  • stanje kičmenog segmenta;
  • reakciju na prethodne terapije.

Zašto je važna fizikalna terapija kod diskus hernije?

Fizikalna terapija ima važnu ulogu u procesu oporavka jer ne djeluje samo na trenutni simptom, već ima za cilj poboljšanje funkcije cijelog lokomotornog sistema.

Pravilno sprovedena rehabilitacija može pomoći u:

  • smanjenju bola;
  • poboljšanju pokretljivosti;
  • smanjenju mišićne napetosti;
  • vraćanju pravilnih obrazaca kretanja;
  • jačanju mišića koji stabilizuju kičmu;
  • prevenciji ponovnog pojavljivanja tegoba.

Posebno je važno da pacijent ne ostane samo na pasivnim procedurama, već da u odgovarajućoj fazi liječenja uključi aktivni dio rehabilitacije.

Pokret, kada je pravilno doziran i stručno usmjeren, predstavlja važan dio oporavka.


IDD Therapy Accu-SPINA u liječenju diskus hernije

U okviru savremenih metoda koje se koriste u rehabilitaciji određenih problema kičmenog stuba nalazi se i IDD Therapy Accu-SPINA.

IDD Therapy Accu-SPINA predstavlja napredni sistem kompjuterski kontrolisane dekompresije kičme, koji omogućava precizno podešavanje terapijskih parametara prema potrebama pojedinačnog pacijenta.

Za razliku od klasičnih metoda istezanja, savremeni sistemi dekompresije omogućavaju kontrolisanu primjenu sile i prilagođavanje tretmana određenom segmentu kičmenog stuba.

Cilj primjene ove metode u okviru rehabilitacionog programa može biti:

  • rasterećenje određenog segmenta kičme;
  • smanjenje mehaničkog opterećenja;
  • ublažavanje simptoma kod odgovarajuće odabranih pacijenata;
  • stvaranje boljih uslova za aktivni dio rehabilitacije.

Važno je naglasiti da IDD Therapy Accu-SPINA nije zamjena za stručnu procjenu niti predstavlja samostalno rješenje za svakog pacijenta.

Najbolji pristup je onaj u kojem se metoda uklapa u širi plan rehabilitacije koji određuje stručni tim nakon pregleda pacijenta.

Kako izgleda liječenje u Centru Endorfin?

U Centru Endorfin liječenje problema kičmenog stuba započinje detaljnom procjenom pacijenta.

Prvi korak predstavlja pregled fizijatra, tokom kojeg se analiziraju:

  • simptomi koje pacijent ima;
  • trajanje problema;
  • prethodno liječenje;
  • nalaz magnetne rezonance i druga medicinska dokumentacija;
  • funkcionalno stanje pacijenta.

Nakon pregleda određuje se individualni plan terapije.

U zavisnosti od potreba pacijenta, program može uključivati:

  • IDD Therapy Accu-SPINA tretmane kada postoji odgovarajuća indikacija;
  • druge metode fizikalne terapije;
  • rehabilitacione procedure;
  • terapijske vježbe;
  • praćenje napretka tokom cijelog procesa.

Jedan terapijski dolazak obično traje oko 60 minuta.

U toku jednog dolaska, prema procjeni stručnog tima, mogu se kombinovati različite terapijske metode kako bi se napravio najadekvatniji program za konkretnog pacijenta.

Najčešći početni protokol obuhvata 10 do 15 terapijskih dolazaka, dok se dinamika i trajanje programa određuju individualno, u skladu sa stanjem pacijenta i reakcijom na terapiju.

Scroll to Top

Dr Ljubica Ružić

Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije

Dr Ljubica Ružić diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1998. godine, a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije završila je 2004. godine na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu, gdje je stekla zvanje specijaliste iz ove oblasti.

Svoju profesionalnu karijeru započela je kao ljekar opšte prakse u Domu zdravlja Tivat 1998. godine, potom je radila u Opštoj bolnici Kotor, a od 2000. do 2025. godine bila je zaposlena u Opštoj bolnici Meljine (današnji Kliničko-bolnički centar Kotor), gdje je od 2004. godine radila kao specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije.

Tokom dugogodišnjeg rada kontinuirano se stručno usavršavala kroz brojne edukacije i stručne skupove, sa posebnim fokusom na mezoterapiju u terapiji bola, primjenu intraartikularnih injekcija u liječenju osteoartritisa, kao i savremene EMM-Tech tehnologije.

Dr Srebra Golubović

Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije

Dr Srebra Golubović diplomirala je 1997. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije završila je 2004. godine na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Nišu.

Profesionalnu karijeru započela je u Srbiji, gdje je 12 godina radila u Specijalnoj bolnici za ortopedske i koštano-zglobne bolesti „Ribarska Banja“.

Od 2017. godine svoju stručnost razvija u Kuvajtu, gdje je posljednjih 8 godina radila u renomiranim zdravstvenim ustanovama – Hadi Hospital, ATP Global Med i Medcap Clinic.

Kontinuirano se usavršavala kroz brojne edukacije i međunarodne kongrese u Evropi i Aziji, stičući posebno iskustvo u dijagnostici i liječenju bolesti zglobova i mekih tkiva, terapiji bolnih stanja primjenom lasera, ultrazvučnoj dijagnostici, intraartikularnim injekcijama, kao i u procjeni i liječenju osteoporoze.

Dr Golubović je poznata po stručnom i posvećenom pristupu pacijentima, sa ciljem da svakome omogući brži oporavak, smanjenje bola i povratak kvalitetnom načinu života.

dr Milena Adžić

Spec fizikalne medicine i rehabilitacije subspecijalista dječije fizijatrije

Dr Milena Andžić diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije završila je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Dr. Adžić je dodatno usmerila svoj rad i završila subspecijalizaciju iz dečje fizijatrije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, čime je stekla duboko razumevanje specifičnih potreba najmlađih pacijenata.

Njeno višegodišnje radno iskustvo obuhvata rad u ustanovama, među kojima se izdvajaju Dom zdravlja Cetinje, Institut "Dr Simo Milošević" u Igalu, Centar za fizičnu medicinu i rehabilitaciju KCCG, kao i Institut za bolesti djece KCCG.

Kontinuirano se usavršavala kroz brojne specijalizovane edukacije. Završila je Kineziološku dijagnostiku dojenčadi prema Vojti na Akademiji za razvojnu rehabilitaciju u Zagrebu, kao i edukaciju Procjena kvaliteta spontanih pokreta - General movements (GM). Takođe, dr Adžić je prošla Napredni NRT Bobath baby edukaciju u Sloveniji, prema načelima EBTA-e, i edukaciju Trodimenzionalnog tretmana skolioza po principima Schroth metode u Splitu.

dr Marina Vuković

Spec fizikalne medicine i rehabilitacije

Dr Marina Vuković diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2008. godine, a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije završila je 2016. godine.

Sa 15 godina iskustva u radu u Kliničkom centru Crne Gore, kao i u privatnoj praksi, dr Vuković donosi izuzetnu stručnost i znanje našem timu. Posvećena je pružanju najkvalitetnije njege i podrške pacijentima tokom rehabilitacije.

Usavršavala se za tehniku mezoterapije bola i prva je doktorka u Crnoj Gori koja se bavi robotskom rehabilitacijom neuroloških pacijenata.